Snaga otvorenih pitanja

Snaga otvorenih pitanja

24/04/2015

Da bismo razumeli otvorena pitanja i njihovu snagu, hajmo prvo odgovoriti na pitanje razlike koja postojih između otvorenih i zatvorenih pitanja.

Osnovna razlika između otvorenih i zatvorenih pitanja 

Otvorena pitanja postavljamo kada želimo neku osobu uvuću u komunikaciju da bismo razgovarali sa njom i tako dobili što više podataka o nekoj temi. Otvorena pitanja nam daju mogućnost da pokrenemo dijalog i detaljnije pričamo o nekoj temi. Dakle, ne dobijamo kratke odgovore sa Da ili Ne, već se prepuštamo konverzaciji.

S druge strane, zatvorena pitanja postavljamo kada od druge strane želimo dobiti kratak i koncizan odgovor uglavnom sa Da ili Ne. Međutim i u situacijama kada su u pitanju zatvorena pitanja mi možemo dobiti malo opširniji odgovor od druge strane ukoliko postavimo koje potpitanje o temi.

1. Otvorena pitanja

Otvorena pitanja nas podstiču da razmišljamo i da pričamo. Recimo, kada nam neko postavi dobro pitanje, mi istog trenutka uočavamo naš unutrašnji odgovor – luči se endorfin, nadolaze ideje, postajemo radoznali i počinjemo da razmišljamo na novom nivou. Pitanje nas vodi ka potrazi, a potraga ka jedinstvenoj i korisnoj teritoriji. Svi posedujemo tu sposobnost da proširimo um kako bismo zaista razmislili o tome šta je za nas veoma značajno. Većina pitanja ne može da pokrene ovaj proces.

Pitanja nas mogu odvesti u prošlost gde se od nas traži da objasnimo, opravdamo ili racionalizujemo naše izbore, razmišljanja ili rezultate. Takva pitanja nas često vode u začarani krug. Takođe, može se raditi i o pojednostavljenim „zašto-zato“ pitanjima koja nas vode u prošlost ili u konkretne detalje koji zahtevaju trenutnu akciju, poput: „Da li biste mi dodali so?“ Dobra pitanja imaju doslednu strukturu koju možete da naučite da koristite iznova i iznova. Ljudi koji pišu knjige o velikim pitanjima daće vam listu pitanja.

Dobra pitanja su osmišljena tako da angažuju ljude i navode ih da dobro razmisle, da pronađu sopstvene odgovore u vezi sa životnom situacijom u kojoj se nalaze, što im pomaže da izgrade, prošire i primene svoje znanje.

Na taj način mi pomažemo klijentima da svojim životima daju veće i dublje značenje i da se iz dana u dan kreću napred, živeći po sopstvenim stvarnim vrednostima. Dobra pitanja vode ljude ka određivanju najdublje svrhe i najboljih ličnih ciljeva. Ovaj proces možemo uporediti sa odvrtanjem slavine. „Slavinu otvorenih pitanja“ možemo odvrnuti samo malo tako da pitanja budu „kapljice“, ali možemo je i potpuno odvrnuti tako da dobijemo „jak mlaz“ otvorenih pitanja koja će u potpunosti pokrenuti sagovornika.

Moć otvorenih pitanja

Moć otvorenih pitanja je u pokretanju flou (flow) stanja kod naših sagovornika, tako što ih kontinuirano i sa namerom postavljamo u pravcu pokretanja razmišljanja i u pravcu stvaranja novih uvida. Drugim rečima, svako može sistematski da prepozna razliku između pitanja koja energično pokreću istraživanje novih opcija i koja omogućavaju da se naprave novi uvidi, i onih koja to ne čine. Koučing fokusiran na rešenje otkriva kako se otvaraju brane naše interne motivacije. Za samo tri nedelje posvećenog vežbanja možete postati umetnik u postavljanju otvorenih pitanja. Uskoro ćete biti u mogućnosti da sami procenite u kojoj meri svako pitanje koje postavite utiče na vaše sagovornike.

2. Zatvorena pitanja

Davanje saveta ima za cilj da pomogne osobi da „bude bolja“, ali s obzirom na to da sadrži pretpostavku da ljudi nisu savršeno dobri takvi kakvi jesu, savetovanje često nije najbolji izbor za podršku osobi u procesu ličnog ili profesionalnog razvoja. Za razliku od zatvorenih pitanja, postavljanje onih otvorenih stimuliše radoznalost, pokreće interne resurse, duboko razmišljanje i otvara vrata daljem učenju i upoznavanju sebe. Najvažnije je da postavljanje otvorenih pitanja pruža osobi mogućnost da se oslobodi straha, kao i različitih limitirajućih uverenja o životu ili o samom sebi.

Postavljanjem otvorenih pitanja omogućavamo ljudima da dođu do sopstvenih integralnih shvatanja i sopstvenih rešenja u konkretnim životnim situacijama. Odgovori na zatvorena pitanja su limitirani na da/ne odgovore ili na davanje informacija u vezi sa konkretnom situacijom. Bez obzira da li je reč o prvoj ili drugoj opciji, zatvorena pitanja imaju tendenciju da zatvore komunikaciju i okončaju razgovor. S druge strane, otvorena pitanja podstiču na dublje razmišljanje, ona zahtevaju drugačiji nivo razmišljanja i vode ljude ka slobodnim i otvorenim odgovorima.

Pronalaženje sopstvenih odgovora

Otvorenim pitanjima pozivamo ljude da se opuste, da bolje oslušnu sebe, da jasno sagledaju situaciju iz svoje perspektive i pokrenu se u pravcu novih opcija daleko od limitirajućih da/ne i ili/ili odgovora, različitih ograničenja ili osuda. U „zoni otvorenih pitanja“ ljudi su u mogućnosti da otkriju nove kreativne ideje koje mogu delotvorno da podstaknu inspiraciju i učenje. Otvorena pitanja prijaju ljudima jer ih vode ka novim otkrićima, uvidima, rastu posvećenosti i ka preuzimanju akcionih koraka.

Nasuprot ovome stoje izazovi iz prošlosti i razlozi za i protiv preuzimanja određene akcije. Kada se koriste sa fokusom na budućnost, otvorena pitanja vode ljude ka novoj viziji, aktivirajući snažne slike onoga što žele. Za kouča su otvorena pitanja veoma važna jer pokazuju poštovanje prema klijentu, ona nose pretpostavku da je osoba sa kojom radimo sposobna da sama pronađe svoj odgovor. Ovakav tip osnaživanja podrazumeva da klijent poseduje rešenja, snagu i resurse da samostalno funkcioniše u ovom svetu, kao i potencijal da ga u dobroj meri razume i prihvati. Polazeći sa ove pozicije dubokog poštovanja i poverenja, ljudi su u mogućnosti da otkrivaju sopstvene odgovore u vezi sa različitim životnim situacijama.

Ton postavljanja otvorenih pitanja

Dobro otvoreno pitanje često je formulisano na način koji poziva klijenta da ga prihvati i stvarno razmisli o potencijalnom odgovoru. Ukoliko otvoreno pitanje nije formulisano na mek, topao i motivišući način uz otvoren i znatiželjan ton, osoba ga može doživeti kao kritiku ili manipulaciju, što može izazvati odbrambenu reakciju i na taj način negativno uticati na klijenta.

Ton predstavlja veoma važan deo komunikacione poruke, naročito kada se postavljaju pitanja kojima se dotiču suštinske stvari. Mek i podržavajući ton značajno umanjuje mogućnost aktiviranja odbrambene reakcije. Poruka koju želimo da naš sagovornik primi je: „Ovoj osobi je stalo do mene i zaista želi da se angažujem.“

 

Nadamo se da vam je ovo bilo korisno. Ukoliko želite da primenite koučing u svojoj karijeri ili postanete profesionalni kouč, pridružite nam se na treningu „Umetnost i nauka koučinga“. 

Za više informacija kliknite na link ?

pitanja